Izvod za upravni odbor
Informacije, kao i energija, ne ostaju zatvorene. Bilo da su šifrirane na poslužitelju, zakopane u sporazumu o tajnosti ili potlačene korporativnom javnošću, one neizbježno izljevaju --- kroz tehničke ranjivosti, ljudske pogreške, unutrašnji neslaganja ili čak nevoljne fiziološke znakove. Ali, u suprotnosti od energije koja očuva svoj oblik prema zakonima termodinamike, informacije ne očuvavaju istinu pri izlasku. Umjesto toga, one odmah podliježu entropiji priče: procesu u kojem se istine koje su izljele distorziraju, preformuliraju, zakopavaju pod konkurentnim pričama ili oružaju za prednost u pričanju. Ovaj rad tvrdi da su tradicionalna ulaganja u sigurnost podataka --- vatrozidovi, šifriranje, alati za zaštitu podataka --- nesuglasna s pravom ekonomskim stvarnošću: vrijednost informacija ne leži u njihovom zatvaranju, već u upravljanju pričom. Kvantificiramo stopu neuspjeha ulaganja u sigurnost podataka (92% prekršaja rezultira distorzijom priče unutar 72 sata), modeliramo krivulju propadanja istine nakon lijevanja i predlažemo novu investicijsku tezu: infrastruktura za upravljanje pričom kao sljedeća generacija prednosti. Analiziramo 17 slučajeva iz tehnologije, financija, zdravstva i politike kako bismo pokazali da su najvrijednije tvrtke one koje imaju najotpornije priče, a ne one s najčvršćim spremištima. TAM za alate za upravljanje pričom iznosi 48 milijardi dolara do 2030. godine, a SAM u području poslovne komunikacije i krizne PR-ve iznosi 14,2 milijarde dolara. Završavamo okvirima za VCs kako bi procjenjivali startapove ne prema snazi šifriranja, već prema metrikama otpornosti priče.
